Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti promiče kulturnu suradnju među zemljama i potiče zajedništvo u istraživanjima i afirmaciji kulturnog naslijeđa. Vrijedan prilog međunarodnoj suradnji Hrvatske i Turske je potpisivanje protokola Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti s Institutom Yunus Emre iz Turske iz 2014. godine, koji je rezultirao digitalizacijom bogate Orijentalne zbirke Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti osnovane 1927. godine. Pored velikog broja osmanskih isprava, ta zbirka sadrži i oko 2100 rukopisnih knjiga iz područja islamske religije, astronomije, medicine, astrologije, povijesti, geografije, te osmanske, arapske i perzijske književnosti. Tom je prigodom dogovorena suradnja na čuvanju i digitalizaciji zajedničke kulturne baštine. Slijedom toga, načinjeni su digitalni zapisi Orijentalne zbirke koji su sada pohranjeni i u knjižnici Süleymaniye u Istambulu kako bi postali dostupnima turskim istraživačima i javnosti.

Višestoljetna zajednička povijest zemalja koje se nalaze na nekadašnjem imperijalnom trograničju između Habsburške Monarhije, Mletačke Republike i Osmanskog carstva nepresušno je izvorište za osmišljavanje znanstvenih projekata usmjerenih ka novim istraživanjima i novim načinima prezentiranja te dragocjene baštine. Upravo to su neki od ciljeva ovog vrijednog izdanja prijevoda izabranih latinskih pisama Antuna Vrančića. Premda je Mađarska akademija znanosti već sredinom 19. stoljeća objavila cjelokupan Vrančićev opus unutar serije , dosada je u Hrvatskoj objavljen samo dio bogatog Vrančićeva opusa koji se sastoji od historiografskih i teoloških djela te poezije i opsežne korespondencije.

Stoga je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao vodeća domaća institucija nadležna za promicanje znanstvenih istraživanja i afirmaciju hrvatske kulturne baštine prepoznala iznimno kulturno i znanstveno značenje objavljivanja carigradskih pisama Antuna Vrančića. Začetnik ideje o izdavanju Vrančićevih carigradskih pisama je gosp. Oğuz Aydemir, turski filantrop koji je već ranije surađivao s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti na izdavanju knjige . Gosp. Aydemir obratio se Akademiji s ciljem da ona podrži ovaj hvalevrijedan projekt. Zahvaljujući ovom izdanju, Vrančićeva diplomatska izvješća bit će objavljena u prijevodu na hrvatski i engleski jezik. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u skladu sa svojom misijom i ciljevima te brigom o hrvatskoj kulturnoj baštini i njenoj afirmaciji u svijetu u potpunosti je podržala ovo izdanje i dodijelila mu svoje pokroviteljstvo. Ono istraživačima i širem krugu čitatelja donosi dragocjena svjedočanstva o povijesnim odnosima i političkim prilikama iz tog važnog perioda zajedničke osmansko-hrvatske povijesti, viđenih okom jednog od najutjecajnijih ljudi Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva u prvoj polovici 16. stoljeća. Antun Vrančić, koji se po mnogo čemu ističe među znamenitim hrvatskim humanistima, nakon dviju uspješnih mirovnih misija u Istanbulu imenovan je primasom Ugarske i kraljevim namjesnikom, čime je stekao najviše časti u dignitariju Hrvatsko-Ugarskog kraljevstva. Svojom važnošću djelovanje Antuna Vrančića prerasta nacionalne okvire i granice epoha, a zbog svoga značenja i u širem europskom kontekstu bio je predmetom istraživanja brojnih domaćih i stranih istraživača. O njegovom životu i djelovanju objavljeno je više radova i knjiga, a 2004. godine povodom 500. obljetnice njegova rođenja pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u njegovom je rodnom Šibeniku organiziran znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem. Akademija je također bila pokroviteljem i međunarodnog znanstvenog skupa Faust Vrančić i njegovo doba (Vodice-Šibenik, 22.–3. rujna 2015.), na kojem se tematizirao i utjecaj velikog strica Antuna Vrančića na odgoj, školovanje i stasanje njegova nećaka Fausta Vrančića, glasovitog izumitelja i oca hrvatske leksikografije. Antun Vrančić ostavio nam je bogato humanističko nasljeđe. Svojim je diplomatskim i intelektualnim djelovanjem povezivao različite svjetove i razdijeljene političke prostore. Univerzalnost njegovih poruka obavezuje nas da se povezujemo sa stručnjacima za osmansku povijest i zajednički nastavimo rad na istraživanju osmansko-hrvatske povijesti i tradicije, gradeći nove mostove za budućnost.

The Croatian Academy of Sciences and Arts promotes cultural cooperation between countries and fosters unity in research and the affirmation of cultural heritage. A valuable contribution to the international cooperation of Croatia and Turkey is the signing of the protocol by the Croatian Academy of Sciences and Arts and the Yunus Emre Institute of Turkey in 2014, which resulted in the digitalization of the rich Oriental Collection of the Archives of the Croatian Academy of Sciences and Arts, founded in 1927. Apart from a large number of Ottoman documents, the Collection includes around 2100 manuscripts in the field of Islam, astronomy, medicine, astrology, history, geography, and Ottoman, Arabic and Persian literature. On this occasion, a cooperation concerning the preservation and digitalization of common cultural heritage was agreed upon. Subsequently, digital entries of the Oriental Collection were made, and they are now stored in the Süleymaniye Library in Istanbul, in order to be accessible for Turkish researchers and the public.

Many centuries of common history of the countries located at the one-time imperial borderlands of the Habsburg Monarchy, the Venetian Republic and the Ottoman Empire are an inexhaustible source for the devising of scientific projects directed toward new research and new modes of presentation of this invaluable heritage. Precisely this is one of the goals of this precious edition of translations of selected Latin letters by Antun Vrančić. Although the Hungarian Academy of Sciences had published Vrančić’s entire literary work in the middle of the 19th century within the series entitled , only a part of Vrančić’s rich oeuvre, which consists of historiographical and theological works, as well as poetry and extensive correspondence, was published in Croatia.

Therefore the Croatian Academy of Sciences and Arts, as the leading Croatian institution responsible for the promotion of scientific research and the affirmation of Croatian cultural heritage, recognized the exceptional cultural and scientific significance of the publication of Antun Vrančić’s Istanbul letters. The originator of the idea of publishing Vrančić’s Istanbul letters is Mr. Oğuz Aydemir, Turkish philanthropist who had already cooperated with the Croatian Academy of Sciences and Arts on the publication of the book . Mr. Aydemir contacted the Academy with the aim for it to support this praiseworthy project of his. Owing to this edition, Vrančić’s diplomatic reports will be published in Croatian and English translation. The Croatian Academy of Sciences and Arts in accordance with its mission and its goals, and the care for Croatian cultural heritage and its affirmation in the world, completely supported this publication and granted it its sponsorship. It offers researchers and the broader circle of readers valuable testimonies about the historical relations and historical conditions in this important period of the common Ottoman-Croatian history, seen through the eyes of one of the most influential persons in the Hungarian-Croatian Kingdom in the first half of the 16th century. Antun Vrančić, who was in many ways notable among eminent Croatian humanists, after two successful peace missions to Istanbul was named the Primas of Hungary and the King’s deputy, by which he achieved the highest honors in the Hungarian-Croatian Kingdom. The activity of Antun Vrančić surpasses the national framework and the borders of the ages, and through his significance in the wider European context, he was the topic of research of numerous Croatian and international researchers. Numerous works have been published relating to his life and work. In 2004, on the occasion of the 500th anniversary of his birth, in his native Šibenik an international conference was organized under the auspices of the Croatian Academy of Sciences and Arts. The Academy was also the patron of an international conference entitled Faust Vrančić and his era (Vodice-Šibenik, September 22–23, 2015), in which Faust’s uncle Antun Vrančić’s enormous influence on the education and development of Faust Vrančić, famous inventor and the father of Croatian lexicography, was thematized. Antun Vrančić left us a rich humanist heritage. Through his diplomatic and intellectual activity, he connected different worlds and divided political spaces. The universality of his messages obliges us to connect with experts for Ottoman history, and to jointly continue researching Ottoman-Croatian history and tradition, by building new bridges for the future.